O le matagofie o le Benedictine Abbey o Melk, e iloa mamao mai, e susulu samasama i luga o se papa tifato e faaseʻe i matu agai i le Vaitafe o Melk ma le Danube. I le avea ai ma se tasi o faʻapotopotoga baroque sili ona matagofie ma sili ona tele i Europa, o le UNESCO Heritage Site.
831 o le nofoaga o loʻo taʻua o Medilica (= vaitafe tuaoi) ma sa taua o se tu ma aga tautupu ma le itumalo o maota. I le afa lona lua o le seneturi lona 10, na osofaʻia ai e le Emeperoa Leopold I o Babenberg i se vaapiapi i tafatafa o le Danube, ma le maota, o se nofoaga malupuipuia, i le ogatotonu. Manuscripts in the Abbey Library of Melk e faasino i se nuu o ositaulaga ua uma ona i lalo o le pulega a Margrave Leopold I. Faatasi ai ma le faalauteleina o le pulega i sasae i Tulln, Klosterneuburg ma Vienna, o le Melker Burg na leiloa lona taua. Ae na avea Melk ma falelauasiga mo Babenbergs ma o se tuugamau mo St. O Koloman, o le saito muamua a le atunuu. O Margrave Leopold II sa i ai se monastery na fausia i luga o le papa i luga aʻe o le taulaga, lea na siitia atu i ai monike Benedictine mai Lambach Abbey i le 1089. Leopold III siitia atu i le Benedictines le olo Babenberg Castle, faapea foi ma fanua ma aulotu ma le nuu o Melk.
Talu ai o le monastery na faavaeina e se margrave, na aveesea mai le puleaga a le diocese o Passau i le 1122 ma tuu saʻo i lalo o le Pope. Seia oo i le senituri lona 13 na maua e le Melker Stift se aganuu, atamai ma le tamaoaiga ma o se aoga monastery o loʻo tusia i tusitusiga i le amataga o le 1160. Na faaumatia e se afi tele le iʻuga o le senituri lona 13. Monastery, falesa ma fale uma i fafo. O le amio pulea ma faavae tau tamaoaiga na luluina e le mala ma le seleselega leaga. O le faitioina o le faʻalalolagi o monike ma faʻalavelave faʻatasi i totonu o monasteries na iʻu ai i se toe fuataʻiga na faia i le 1414 i le Fono a Constance. I le mulimuli ai i le faʻataʻitaʻiga a le Italia monastery Subiaco, o monasteries uma a Benedictine e tatau ona faʻavae i luga o manatu o le Tulafono a Benedict. O le totonugalemu o nei faafouga o Melk. O Nikolaus Seyringer, o le abbot o le Italia Benedictine monastery i Subiaco ma sa avea muamua ma rector o le Iunivesite o Vienna, na faʻapipiʻiina e avea ma abbot i le monastery Melk e faʻatino le "Melk reform". I lalo o ia, na avea Melk ma faʻataʻitaʻiga o le faʻatonuina o le monastic ma, i le fesoʻotaʻiga ma le Iunivesite o Vienna, o se nofoaga faʻaleaganuʻu i le 15th seneturi. O le lua vaetolu o manusikulipi a Melk o loo iai pea e oo mai i aso nei, o loo iai i lenā vaitaimi.
Vaitaimi o le Toe Fuata'iga
Na oo mai tamalii ma le Luteru i le Fonotaga. O se faailoaga foi o lo latou tetee faapolotiki i o latou malo, na liliu ai le toatele o tamalii i le lotu Porotesano. Na liliu atu le ʻaufaifaatoʻaga ma tagata nonofo i le maketi i manatu o le Anabaptist movement. O le aofaʻi o tagata na ulufale atu i le monastery na paʻu malosi. O le monastery ua lata ina malepe. I le 1566 e na o le toʻatolu patele, e toʻatolu faifeʻau ma uso e toʻalua na totoe i le monastery.
Ina ia taofia le faatosinaga a Luteru, sa nofoia aulotu i le eria mai le monastery. O Melk sa avea ma nofoaga tutotonu o le Counter-Reformation. Faʻavae i luga o le faʻataʻitaʻiga o aʻoga Jesuit ono vasega, i le 12th seneturi. faavae, a'oga tuai i Austria, le Melker Klosterschule, toe fa'atulagaina. Ina ua mavae le fa tausaga i le Melk School, na o atu tamaiti aoga i le Jesuit College i Vienna mo le lua tausaga. I le 1700 na filifilia ai Berthold Dietmayr i le abbot. O le sini a Dietmayr o le faamamafa lea o le taua faalelotu, faaupufai ma faaleagaga o le monastery ma se fale fou. I le 1702, e leʻi umi ae filifili Jakob Prandtauer e fausia se monaseri fou, na faataatia ai le maa faavae mo le falesa fou. O totonu na mamanuina e Antonio Peduzzi, stucco galuega e Johan Pöckh ma le tusiata Johann Michael Rottmayr le faʻalo frescos. Na valiina e Paul Troger ia frescoes i le faletusi ma le Maota o Marble. O Christian David mai Viena sa nafa ma le fa'ailoga. O Joseph Munggenast, o se tuagane o Prandtauer, na faamaeaina le pulega faufale ina ua maliu Prandtauer.
I le 1738 o se afi i totonu o le monastery na faaleagaina ai le fale toetoe lava a maeʻa. Mulimuli ane, na faʻauluina le falesa fou o le monastery i le 8 tausaga mulimuli ane. O le ta okeni o le monastery i Melk o le Falesa Viennese mulimuli ane Kapellmeister Johann Georg Albrechtsberger. O le seneturi lona 18 o se vaitau auro i tulaga o le faasaienisi ma musika. Ae ui i lea, ona o lona taua mo le setete, o le aʻoga ma le tausiga o faifeau, e leʻi tapunia le monastery i lalo o Iosefa II pei o le tele o isi monasteries. I le 1785 na tuu ai e le Emeperoa Iosefa II le monastery i lalo o le taʻitaʻiga a le taʻitaʻi o le setete o Abbot. O nei aiaiga na faaleaogaina ina ua mavae le maliu o Iosefa II. I le 1848 na leiloa ai le pule o le monastery, ma o le tupe tau tupe na maua mai lenei mea na faʻaaogaina mo le toe faʻaleleia lautele o le monastery. Abbot Karl 1875-1909 sa i ai se aafiaga tele i le olaga i le itulagi. Na faʻatūina se aʻoga ma foaʻi atu e le monastery fanua i le taulaga. E le gata i lea, i luga o le taumafaiga a Abbot Karl, na totoina ai laau cider i luga o auala o le atunuu, lea o loʻo faʻaalia ai le laufanua i aso nei. I le amataga o le 20th seneturi, na faʻapipiʻiina ai alavai, paipa vai fou ma moli eletise. Ina ia faʻatupeina le monastery na faʻatau atu, faatasi ai ma isi mea, se Tusi Paia Gutenberg i le Iunivesite o Yale i le 1926. Ina ua maeʻa le faʻapipiʻiina o Austria i le 1938, na tapunia le aoga maualuga a le monastery e le National Socialists ma o le vaega tele o le monastery na faoa faamalosi mo se aoga maualuga a le setete. O le monastery na sao mai le taua ma le vaitaimi mulimuli ane o le galuega ma toetoe lava leai se mea na faaleagaina. O galuega toe faʻaleleia i luga o le fale ulufale ma le lotoa o le faifeau, faʻapea foʻi ma suʻesuʻega faʻatulagaina i le faletusi ma le Kolomani Hall, na manaʻomia ina ia faʻamanatuina le 900 tausaga o le monastery i le 1989 ma se faʻaaliga.
le peni
O le lavelave, fausia tutusa i le Baroque style e Jakob Prandtauer, e 2 itu vaaia. I le itu i sasae, o le faitotoa vaapiapi e ulufale atu ai ma le faitotoa na maeʻa i le 1718, lea e siosiomia e lua bastions. O le bastion i saute o se olo mai le 1650, o le lua bastion i le itu taumatau o le faitotoa na fausia mo le lelei o le faʻatusa.
I le itu i sisifo matou te maua ai se tala faʻataʻitaʻiga mai le facade o le falesa i le faapaologa ma se vaaiga mamao i luga o le vanu o Danube ma fale o le aai o Melk i lalo o le monastery. I le va, o lotoa eseese e mulimuli le tasi i le isi, e faʻatatau i le falesa. O le sopoia o le faitotoa o le fale e te ulu atu ai i le lotoa o le leoleo faitotoa, lea o loo i ai se tasi o olo e lua o Babenberg i le itu taumatau. O se vaega o se olo tuai.
Matou te faʻaauau pea i totonu o le ala faʻaofuofu ma o loʻo i ai nei i totonu o se faletele fogafale lua, le Benediktihalle, ma se fresco o St. Benedict i luga o le taualuga.
Mai iinei tatou te vaʻavaʻai ai i totonu o le lotoa o le prelate trapezoidal. I le ogatotonu o le lotoa sa tu ai le vaipuna o Kolomani seia oo i le 1722, lea na tuuina atu e Abbot Berthold Dietmayr i le taulaga maketi o Melk. O se vaipuna mai le Waldhausen Abbey ua soloia ua tu nei e suitulaga i le vaipuna o Kolomani i le ogatotonu o le maota o le faifeau. O le faigofie ma le toʻa filemu e faʻaalia ai le fausaga o facade o fale lata ane. O ata vali Baroque i luga o gables tutotonu na saunia e Franz Rosenstingl, o loʻo faʻaalia ai uiga taua e fa (faʻalelei, poto, lototoa, amiotonu), na suia i le 1988 e faʻamatalaga faʻaonaponei e tagata tusiata o aso nei.
Kaiserstiege, Kaisertrakt ma Falemataaga
Mai le Prälatenhof matou te ui atu i le tulimanu agavale pito i tua e ui atu i le faitotoa i luga o se pou i le Kaiserstiege, o le faasitepu matagofie. O lo'o fa'alotoifale i le pito i lalo, e fa'asolo i luga ma fa'amau ma fa'atagata.
I luga o le fogafale muamua, o le 196 mita le umi o Kaisergang e ui atu i le toetoe lava o le itu i saute atoa o le fale.
O ata vali o taʻitaʻi uma o Austria, Babenberger ma Habsburg, o loʻo tautau i puipui o le Kaisergang i Melk Abbey. Mai iinei tatou te ulu atu ai i potu o le aiga tautupu, lea e faʻaaogaina e fai ma falemataaga monastery. O le "Melker Kreuz", na foaʻi mai e Duke Rudolf IV, o se nofoaga taua mo se tasi o mea sili ona maualuga, o se vaega mai le satauro o Keriso, e faʻaalia i taimi faʻapitoa.
colomani monstrance
O le isi oa o le monastery o le Kolomani monstrance, ma le auvae pito i lalo o St. Koloman, Dar. I tausaga taʻitasi i le aso o le tausamiga o Saint Koloman, Oketopa 13, e faʻaalia i se sauniga e faʻamanatu ai le tagata paia. A leai, o le Kolomani monstrance o loʻo faʻaalia i le Abbey Museum o Melk Abbey, lea o loʻo i totonu o potu muamua a le malo.
Fale mapu
O le Maota o Marble, e lua fogafale maualuga, e fesootaʻi atu i le Imperial Wing e fai ma taumafataga ma faleʻai mo malo faalelalolagi. Sa faamafanafanaina le faletele i le ea vevela e ala i se u'amea u'amea na fa'amau i le fola i le ogatotonu o le faletele.
O se ata matagofie o le taualuga na tusia e Paul Troger i luga o le taualuga mafolafola mafolafola i le Marble Hall o Melk Abbey e mataʻina, lea na ia maua ai le taʻutaʻua o le atunuu. "Manumalo o Pallas Athene ma le manumalo i malosiaga pogisa" o loʻo faʻaalia ai ata o loʻo opeopea i se sone faalelagi i luga aʻe o ata vali.
fale faitautusi
A maeʻa le lotu, o le faletusi o le potu lona lua sili ona taua i totonu o le monastery Benedictine ma o lea na i ai talu mai le faʻavaeina o le monastery Melk.
Ua vaevaeina le Faletusi o Melk i potu tetele e lua. I le potu la'ititi lona lua, o se fa'asitepu fa'apipi'i fa'apipi'i e fai ma avanoa i le fa'ata'ita'i fa'ata'amilo.
O le fa'aalo fa'aalo na saunia e Paul Troger i le tele o potu potutusi e lua e fa'atupuina ai se fa'atusatusaga fa'aleagaga i le fa'alo fa'alo i totonu o le Marble Hall o Melk Abbey. La'au uliuli fa'atasi ai ma galuega fa'apipi'i ma le fa'atusa, lanu auro-enaena toniga o va'aiga tusi e iloa ai le fa'afiafiaina ma le felagolagoma'i avanoa fa'avanoa. I le fogafale pito i luga e lua potu faitau tusi ma frescoes e Johann Bergl, e le mafai ona maua e tagata lautele. O le faletusi o Melk Abbey o loʻo i ai le tusa ma le 1800 tusitusiga talu mai le 9th seneturi ma le aofaʻi e tusa ma le 100.000 voluma.
O le Collegiate Church of St. Peter ma St. Paulo, na faapaiaina i le 1746
O le pito maualuga o le falesa o le monastery baroque o Melk Abbey o le falesa a le kolisi, o se falesa maualuga tele ma se faʻailoga lua-olo faʻataʻitaʻi i le Roma Jesuit lotu Il Gesu.
Matou te ulu atu i totonu o se faletele tele, faʻapipiʻi paʻu faʻatasi ma falesa i autafa ma oratorios ma se 64 mita le maualuga o le paʻu. O se vaega tele o mamanu ma fautuaga mo lenei falesa totonu e mafai ona toe maua i tua i le tusiata fale mataaga Italia Antonio Beduzzi.
I totonu o le Melk Collegiate Church, o loʻo tatalaina mai i o tatou luma se galuega faʻamataʻu ma le baroque. O se fa'atasiga o fa'ata'ita'iga, stucco, vaneina, fausaga o fatafaitaulaga ma ata puipui e teuteuina i lau auro, stucco ma maamora. O frescoes na saunia e Johann Michael Rottmayr, fata faitaulaga a Paul Troger, o le pulelaa ma le fata faitaulaga maualuga na mamanuina e Giuseppe Galli-Bibiena, o faatagata na mamanuina e Lorenzo Mattielli ma faatagata a Peter Widerin e fatuina ai le lagona lofituina o lenei falesa maualuga Baroque.
O le okeni tele na fausia e le tufuga okeni Viennese Gottfried Sonnholz, na o foliga i fafo o le okeni mai le taimi na fausia ai i le 1731/32 na faasaoina. Na lafoaʻia le galuega moni i le 1929 i le taimi o le faaliliuina. O le okeni o aso nei na fausia e Gregor-Hradetzky i le 1970.
Vaifanua
O le paka abbey baroque ma se vaaiga o le faapaologa togalaau baroque i luga o le fogafale i lalo na muai mamanuina i fugalaau baroque, laau lanumeamata ma mea teuteu iliili, mai le manatu o le togalaau "parataiso" o le vaitaimi o le baroque i le taimi na faia ai. O le togalaau e faʻavae i luga o se manatu faʻafilosofia-faʻalelotu, o le numera paia 3. O le paka o loʻo tuʻuina i totonu o 3 terraces ma se pesini vai, vai e fai ma faʻailoga o le ola, i luga o le 3rd terrace. O le vaipuna faʻafefeteina baroque i luga o le fogafale i lalo, i le ogatotonu o le axis longitudinal o le togalaau ma le faapaologa togalaau, e fetaui ma le moli i luga aʻe o le falesa, lea e St. O le Agaga, le peresona paia lona tolu, ua faatusaina i foliga o se lupe o se faailoga o le ola.
Ina ua mae'a le 1800 na fausia ai se paka fa'afanua fa'a-Peretania. O le paka na amata ona olaola seia oʻo ina toe faʻafouina le paka monastery i le 1995. O le "Malumalu o le Faamamaluina", o se faapaologa neo-baroque, valu-itu matala matala ma se pulou mansard i luga o le 3rd terrace o le monastery paka, ma se vaipuna na toe faʻaleleia, e pei o le faiga tuai o auala. O se auala o laʻau linden, o nisi o ia mea e tusa ma le 250 tausaga, o loʻo totoina i le pito maualuga o le paka abbey. Fa'ailoga o faatufugaga fa'aonaponei e fa'afeso'ota'i le paka ma le taimi nei.
O le faʻapipiʻiina o le "Benedictus-Weg" o loʻo i ai le autu "Penedictus le manuia" o lona anotusi. O le togalaau parataiso na faʻataʻatia e tusa ai ma faʻataʻitaʻiga tuai mai togalaau monastery, faʻatasi ai ma vailaʻau faʻafomaʻi ma laau malosi lanu ma manogi.
O lo'o i lalo le "Jardin méditerranée" o se to'aga Metitirani. O laau o le Tusi Paia e pei o mati, vine, pama ma le apu o loo totoina atili i luga o le ala.
Faapaʻaga
O le faapaologa togalaau baroque i luga o le fogafale pito i lalo o le paka abbey o se mata-mata.
I le 1747/48 na fausia ai e Franz Munggenast le faapaologa o togalaau mo patele e fai ma nofoaga e malolo ai pe a maeʻa taimi faigata o le Fagafulu. O togafitiga na faʻaaogaina i lena taimi, e pei o le faʻamama toto ma togafitiga faʻamaʻi eseese, na manaʻomia le faʻamalosia mulimuli ane. Na vaevaeina le au monike i ni vaega se lua, o le tasi na faaauau pea i le olaga masani monastic ae o le isi na faatagaina e malolo.
O atavali na tusia e Johann W. Bergl, o le tagata aʻoga a Paul Troger ma le uo a Franz Anton Maulbertsch, o loʻo faʻaalia ai se uiga faʻataʻitaʻiga baroque i le olaga, valiina tulaga faaparataiso, o se faʻatusatusaga i le aceticism o le olaga monastic. O le autu o frescoes i luga aʻe o faamalama ma faitotoa i totonu o le potu tele o le faapaologa o le lalolagi o lagona. Putti e fai ma sui o lagona e lima, mo se faʻataʻitaʻiga o le lagona o le tofo, o le lagona sili ona taua, o loʻo faʻatusalia faalua, pei o le inu i le itu i saute ma le 'ai i matu. O le la e susulu i le ogatotonu o le taualuga fresco, o le vault o le lagi, ma i luga aʻe o loʻo tatou vaʻaia ai se arc o le zodiac ma faʻailoga masina o vaitau tautotogo, taumafanafana ma le tautoulu.
I luga o le pito o le taualuga fresco i luga o le fata vali, o konetineta e fa na iloa i lena taimi o loʻo faʻaalia: Europa i matu, Asia i sasaʻe, Aferika i saute ma Amerika i sisifo. O vaaiga faʻapitoa e mafai ona vaʻaia i isi potu, e pei o le mauaina o Amerika i le potu i sasaʻe. O ata o agelu o taʻalo kata poʻo agelu o loʻo i ai ni faʻailoga piliati e faʻaalia ai o lenei potu sa faʻaaogaina e fai ma fale taalo. I masina o le taumafanafana, o le fale tele o le faapaologa togalaau i Melk Abbey o loʻo faʻaaogaina e fai ma laasaga mo konaseti i International Baroque Days i le Penetekoso poʻo le taumafanafana i Aukuso.
Melk Abbey ma lana paka o lo'o fa'atupuina se fa'atasiga lelei e ala i feso'ota'iga o tulaga faaleagaga ma le natura.