Wachau
auvai i sasae o le Danube
susu
O le maota ma le monastery e taoto i saute-sasaʻe i lalo o le uluai maota na fausia i luga o se mauga papa maualuga i luga o Melk ma Danube.
O le monastery Benedictine e pulea le aai ona o lona tulaga ma le tele ma sa i ai foi aia tatau i luga o le aai.
O le igoa medilica na taʻua muamua i se pepa i le 831.
Ona o lona tulaga i luga o le Danube ma luga o le auala tuai o le emeperoa, o Melk o se nofoaga autu tau fefaʻatauaʻiga mo masima, uʻamea ma uaina ma o le nofoa o se ofisa o lafoga ma tiute, faʻapea foʻi ma le ogatotonu o le tele o guild.
O le maketi maketi i Melk na fausia o se sikuea sikuea i le 13th seneturi. faia.
Seia oo i le senituri lona 14 O le fausaga o le taulaga o loʻo iloa pea i aso nei na faia i totonu o le pa muamua o le aai. O fale i totonu o le taulaga tuai na amata mai i le 15th ma le 16th seneturi.
O le falesa o le taulaga neo-Gothic tu saoloto na fausia i le 15th seneturi. faavae.
O le tala faasolopito o le taulaga o Melk ma ana tala faasolopito e pei o le "Haus am Stein", o le fale talavai fanua poʻo le falemeli pito i leva i Austria o loʻo faʻamatalaina i luga o laupapa faʻamatalaga i luga o fale o le taulaga. O le tala faasolopito o le aai o Melk e mafai ona faʻalogoina e faʻaaoga ai le faʻalogo leo, lea e mafai ona nono mai le Wachau Info Center.
Ina ua uma ona aveesea 'olo o le aai i le 19 senituri. na fa'alauteleina le nofoaga e nofoia e le itumalo, paka o le taulaga ma le fale o le pulega. I le 1898 na maua ai e Melk aia tatau a le taulaga.
O loʻo vaʻaia mamao mai, o le Freiherr von Birago na faʻafeagai ma le Stiftsfelsen talu mai le 1913. Mai le 1944 i le 1945 sa i ai se tolauapiga a le Mauthausen i luga o lenei nofoaga, lea na gaosia ai polo mo Steyr Daimler Puch AG.
Schoenbuehel
E tusa ma le 1100 le eria o Schönbühel sa pulea e le au epikopo Passau.
O le nu'u o se nu'u tele-auala i lalo o le maota, lea na fausia i luga o se mauga papa i luga a'e o le Danube.
I luga o le auala feʻaveaʻi e tau atu i lalo mai le maota, o se atinaʻe gaogao e faʻaalia ai le vaaiga o le taulaga. I Schönbühel sa iai se nuu tele o Iutaia ma se sunako seʻia oo i le 1671.
Mai le 1411 Schönbühel sa umia e le aiga Starhemberg. Schönbühel sa i le 16th ma le amataga 17 Century. i totonu o le Starhembergs o se nofoaga tutotonu o le Porotesano. E le gata na latou fai ma sui o popolega faʻalelotu, ae na lagolagoina foi sini o le faʻalapotopotoga faʻatasi e faasaga i le malo o loʻo tauivi mo le faʻamaoni.
I le Taua o White Mountain e latalata i Prague (1620), i le taimi o le "Thirty Years' War", na faatoilaloina ai le au Porotesano Bohemia ma Starhemberg e le Emeperoa Katoliko o Ferdinand II.
Na liliu Konrad Balthasar von Starhemberg i le Katoliko i le 1639. Talu mai lena taimi, ua maua e le Starhembergers fanua tetele, faʻapea foi i Bohemia ma Hanikeri. Na faia e le Emeperoa Ferdinand III. i le Imperial Counts ma i le 18th seneturi. siitia i le tulaga o le emeperoa perenise ma faamamaluina i tofi maualuluga.
Na faavaeina e Konrad Balthasar von Starhemberg se monastery e lata ane i le Schönbühel Castle i le 1666 ma tuuina atu i le au monike o le Auaunaga ina ua mavae le valu tausaga o le fausiaina.
O le aso maualuga o le monastery Schönbüheler Servite ma le lotu malaga na tumau seia oʻo i le suiga o le monastery Josephine. I le 1980 na faʻaumatia ai le monastery Servite i Schönbühel.
Aggsbach nuu
O le tamai laina nu'u o Aggsbach-Dorf o loʻo i luga o se faʻailoga lolovaia i lalo o le mauga o le maota. O fale nofoia mai le 19th ma le 20th seneturi e laina i le Donauuferstrasse.
O lo'o iai se samala i Aggsbach Dorf talu mai le 16th seneturi. O le faga sa fa'aogaina i le malosi vai, e ala i se vaituloto na fafagaina e le Wolfsteinbach.
O le au faimeamea i Aggsbach-Dorf na faʻaaloalo i le fale faʻailoga tuaoi. O lē e ona Josef Pehn sa galue o le fai u'amea mulimuli seia oo i le 1956.
O le samala na toe faʻafoʻi i lona tulaga muamua ma toe tatalaina i le 2022 e avea ma nofoaga tutotonu mo le faʻamalama.
O le Aggsteinerhof mai le 17th/18th seneturi e tu i matu o le taulaga i luga o auvai o le Danube. seneturi
Seia oo i le 1991 sa i ai se uafu felauaiga ma se falemeli. O le fale tuaoi Numera 14 mai le 1465 sa avea muamua ma fale totogi ma mulimuli ane faʻaaogaina e fai ma fale togavao.
St. Johann i Mauerthale
O St. Johann im Mauerthale o se nofoaga e malaga ai ma laasia mo toso palau.
O le uluai falesa na fausia i le 800 TA, i le senituri lona 13. o le itumalo o le ekalesia sa i lalo ifo o le monastery Salzburg o St. Peter. O le faufale o lo'o iai nei e mai le afa muamua o le 15 seneturi.
Sa i ai se fanuatanu faataamilo i le falesa, lea na faamoemoe muamua mo e ua maliliu mai Maria Langegg, faamasinoga faaitulagi a Salzburg ma faamasinoga tau pulega talu mai le 1623.
O se olo leoleo Roma, o lona puipui i matu e oo atu i le maualuga o le taualuga o le falesa, ua tuufaatasia i le lala o le ekalesia a St. Johannes fa'atasi i St. Johann im Mauerthale.
O se ata tuai o le Romanesque monumental atavali mai le 1240 e mafai ona vaaia i totonu o le falesa.
O se fresco tele o St. Christopher mai le 16 senituri na valiina i luga o le puipui pito i fafo e faasaga i le Danube. fa'aalia.
O St. Johann o se vaipuna fa'asao. O le vaieli e tuʻufaʻatasia sauniga tuai o papatisoga ma le tapuaʻiga a St. John, le Albinus faamanuiaina ma lana soa o St. Rosalia.
Albinus o se tamaititi aoga ma mulimuli ane avea ma ulu o le aoga falesa aloaia i Ioka. Sa manatu o ia o le tagata atamai sili i lona taimi. I le 781 na feiloai ai Albinus ma Charlemagne i Parma. Albinus na avea ma faufautua malosi ia Charlemagne i mataupu o le setete ma le ekalesia.
O le vaipuna e sosoo ma le falesa, le baroque Johannesbrunnen, o loʻo siʻomia e se puipui maʻa. O pou e fa o loo siomia ai le vaipuna e lagolago ai le taualuga o le fa'aalo e pei o logo. I aso ua mavae, o le nofoaga o le tapuaiga sa sili ona auai i aso malaga, ma o le tele o faifeau sa i ai i le lotu i nei aso.
Salzburg ma nuu Arns
Talu mai le foaʻi i le 860 e le Tupu o Ludwig o le Siamani o 24 alofilima tautupu i le Archdiocese o Salzburg, o le Arnsdörfer na avea ma pulega a le aloalii-Akiepikopo o Salzburg.
(O Königshufe o se fua fa'ato'aga tuai o fanua fa'atama'ia, 1 Königshufe = 47,7 ha).
O le esetete i le Wachau i le itu taumatau o le Danube e faasino ia St. Johann im Mauerthale, Oberarnsdorf, Hofarnsdorf, Mitterarnsdorf ma Bacharnsdorf. O le igoa Arnsdorf e toe foʻi i le Archbishop Arn(o), o ia o le uluai archbishop o le archdiocese fou o Salzburg ma abbot o le monastery Benedictine o St. Peter.
O le falesa i Hofarnsdorf e tuuto atu i St. Fa'apa'ia ia Rupert. O Rupert o se ali'i fa'a Franconian, na fa'atūina Salzburg ma o le ulua'i abbot o St. Peter's Abbey.
O le Diocese o Chiemsee, le Salzburg Cathedral Chapter, le Benedictine Abbey o St. Peter, le Benedictine Abbey o Nonnberg, le Benedictine Abbey o Admont, le Augustinian Canons o Höglwörth, le Salzburg Citizens ' Hospital o St. Blasius ma le Ekalesia a le Ekalesia O le Aai o Salzburg-Mülln na faʻapipiʻiina i fale gaosi vine.
I le faaopoopo atu i le Archdiocese o Salzburg, o le Salzburg Cathedral Chapter sa i ai a latou lava aia tatau. O le falesa i Hofarnsdorf sa tausia e le falesa o Salzburg mataupu.
O le taua o meatotino a Salzburg o loʻo taoto i le gaosiga o le uaina. O fa'ato'aga fefiloi sa masani ai le atunu'u uaina, e aofia ai fa'ato'aga, lafumanu ma vaomatua. O se vili i le Kupfertal e patino i le faatoaga, ma o le mill mulimuli na maliu i le 1882.
E sili atu le lelei o le au fai uaina nai lo le au faifaatoaga. O le togaina o le uaina o se aganuu faapitoa e manaomia ai le poto faapitoa, o lea na faalagolago ai le mamalu ma le ekalesia i le au fai uaina. Talu ai e le tatau ona galulue le au fai uaina ma se robot lima, e leai ni osofaʻiga i le itulagi o le uaina o Wachau i le taimi o taua a le aufaifaatoaga.
O le tausimea i Hofarnsdorf o le ofisa sili ona taua o le perenise akiepikopo. O le Bergmeister sa nafa ma le togavine lava ia. O vine sa gaosia i totonu o fanua o le seleselega o monaseri taitasi.
Na tu'uina atu e fanua fa'atauva'a a latou fanua uaina "fa'asoa" ma sa lisiina, mo se fa'ata'ita'iga, mo le pakete lona tolu. O le teine tausima'i, i le avea ai ma se malo, e nafa ma le pulega ma le aoina o lafoga, faapea foi ma le faauluuluga o le faamasinoga tausi soifua. O le faamasinoga maualuga sa i Spitz i le Danube.
I le 1623 Hanns Lorenz v. Kueffstain le faamasinoga faaitumalo i Langegg ia Archbishop Paris v. Lotono. O le faamasinoga faaitumalo i Langegg na aofia ai le pulega a le aloalii-Akiepikopo o Salzburg, Aggsbach ma e oo atu i le pulega a Schönbühel.
E ala i le puleaina o le faamasinoga faaitumalo, sa manaomia ai se falepuipui tutusa, o lea na faapipii ai mama uʻamea se lima i le falepuipui o Hofarnsdorf 4.
O le uaina a Salzburg na ave i luga o le Danube i le vai i Linz i lalo o le vaavaaiga a se "tagata e faoa faamalosi". Mai Linz i Salzburg, o oloa na feaveaʻi i luga o le fanua i taavaletoso.
O le uaina e leʻi faʻatauina e mafai ona faʻatau atu i le faitau aofaʻi i fale talimalo "Leutgebhäuser".
I le avea ai o se tagata faigaluega o le ekalesia, o le faiaoga sa nafa ma sauniga lotu ma musika i le taimi o le sauniga, o le mafuaaga lea na fausia ai le faleaoga i Hofansdorf i tafatafa o le falesa. Sa a'oa'oina le fanau i le a'oga mo galuega i le agaga o le ekalesia.
O le ofisa o Arnsdorf na aofia ai foi le aia tatau, le fesiitaiga ma le zille mai Oberarnsdorf i Spitz. Talu mai le 1928, ua suia e le uaea le malaga a Zille.
I le 1803 na fa'alalolagi ai pulega fa'ale-ekalesia, na fa'amuta le pule fa'ale-ekalesia, na faoa e le pulega o meatotino a le setete mo le Cameralfond ma mulimuli ane fa'atau atu i tagata tumaoti. O le pulega a le Arnsdörfer na tumau pea ma Salzburg seia oʻo i le 1806, o le perenise-archbishop-Salzburg Meierhof i Hofarnsdorf na liua i se maota i le 19th seneturi. faatoa fausia.
I le 1848 na muta ai pulega a le malo i le faasaolotoina o le au faifaatoaga ma o se taunuuga na fausia ai nuu faaupufai.
E taua le taʻua i Oberarnsdorf o le lotoā faitau muamua o le monastery Benedictine o St. Peter i Salzburg, lea na fausia i le tele o vaega mai le 15th i le 18th seneturi. Rupert, o le fale faamasino muamua ma se vaega puipuia lelei o se maota Roma i Bacharnsdorf.
rosette
I le 985/91 na muamua taʻua Rossatz o Rosseza, e umia e le monastery Benedictine i Metten. I le avea ai ma leoleo o Metten Abbey, sa iai le pule a le Babenbergs ia Rossatz.
Na latou tuʻuina atu le nuʻu ma oloa e avea o se fief i le Dürnsteiner Kuenringer. Ina ua maeʻa le Kuenringers, na pulea e le Wallseer, sosoo ai ma Knights Matthäus von Spaurm, Kirchberger mai le 1548, Geimann, le Counts of Lamberg mai le 1662, Mollart, Schönborn mai le 1768.
Na pulea e le Guts-und Waldgenossenschaft Rossatz pulega muamua i le 1859.
O le aulotu o Rossatz, na faavaeina i le 1300, sa i le faaiuga o le 14th seneturi. tu'ufa'atasia i totonu o le monastery Benedictine o Göttweig.
I le taimi o le Toe Fuataʻiga ma le Toe Fuataʻiga, na fausia ai se lotu Porotesano i Rossatzbach i le 1599 ae e leʻi maeʻa. Sa i ai se fale mo le faifeau Porotesano ma se potu tatalo i Rossatz.
O sauniga faaevagelia sa faamanatuina i fafo i le “Evangeliwandl” i luga a‘e o le nuu o Ruhr.
O Viticulture o le galuega autu lea a tagata o Rossatz talu mai le amataga o Vaitausaga Tutotonu. E tele aulotu ma monasteries e iai tovine ma fa'ato'aga faitau i Rossatz.
Mai le 14 i le 19 senituri o le nofoaga i luga o le Danube na faʻamautu mo Rossatz mo le nofoia o nisi o matai vaʻa. O le nofoaga sa i ai se aia tatau tuai o le auala ma o Rossatz sa taua o se tafaoga mo le po mo tagata faimalaga i le Danube.
O fale anamua matagofie, fale faitau muamua, ma le maota ma se lotoa o le Renaissance e fuafua ai le ogatotonu o Rossatz.
Puleaga o Passau i Mautern
Mautern sa i luga o se auala taua tau fefaʻatauaʻiga. O lo'o i luga o le Danube Limes ma le Danube kolosi, o Mautern sa taua o se fa'atauga ma fa'ailoga mo le masima ma le u'amea.
I le 803, ina ua uma ona faatoilaloina e le Emeperoa Charlemagne le Emepaea o Avar, o le nofoaga muamua o le olo Roma na toe nofoia ma malupuipuia. O le pa o le aai anamua e tele lava ina tutusa ma olo a Roma. O le aia tatau e faʻaaoga ai pulega maualuga na tuʻuina atu i le faamasino o le taulaga o Mautern mai le 1277.
Mai le 10th seneturi, o Mautern sa i lalo o le diocese o Passau, ma le ofisa autu o le pulega i totonu o le maota.
O le Falesa o Margaret na fausia i luga o toega o le pa o le tolauapiga a Roma i luga o le pa o le aai i le itu i saute o le taulaga tuai. Century.
I le 1083 na tuufaatasia ai e Epikopo Altmann von Passau le ekalesia i totonu o le monastery Göttweig. O se fale fou tuai Roma na fausia i le 1300. I le 1571, na faatuina ai e le St. Anna Foundation le falemai lautele iinei. I totonu, i totonu o le potu o le aufaipese, o le ata atoa o le puipui mai le 1300 na faʻasaoina i le ata tusi.
O le aso nei o Nikolaihof, o le fale uaina pito i leva i Austria, na sau i le monastery Passau Augustinian o St. Nikola o se faatoaga seleselega i le 1075. O iinei foi, o vaega mai le seneturi lona 15 o le fausiaina o aso nei o loo taoto i toega o pa o le olo Roma Favianis.
O le kolosi a Mauterner Danube sa taua tele le tamaoaiga mo Mautern. Faatasi ai ma le aia tatau i le alalaupapa ma le fausiaina o se alalaupapa laupapa i le 1463, na leiloa e Mautern lona tulaga i luga o le Danube i le masaga taulaga o Krems-Stein.
TOTONU
O iloiloga faʻapitoa e taua mo le fausiaina o se maota: e puipuia ai tuaoi, e puipuia ai osofaʻiga a le fili ma avea ma nofoaga e sulufaʻi ai le faitau aofaʻi i taimi o manaʻoga.
Sa fausia maota i auvai uma e lua o le Danube e pulea ai felauaiga.
O le maota ua avea ma sui o se aiga tamalii talu mai le High Middle Ages.
O le puipuiga na faʻatatau nei foi i tauiviga malosi i totonu o le lotoifale, e pei o le tulaga o Aggstein Castle i le feeseeseaiga i le va o le Kuenringer ma le tupu.
Mo le siʻosiʻomaga lata mai, o le taua o se maota e fesoʻotaʻi ma le tagata o le aliʻi o le maota, lona tulaga ma lona malosi. O le maota o le totonugalemu lea o le faamasinoga tonu. O le faamasinoga lava ia na fono i se malae faitele i fafo atu o le maota.
I le fiafia o le alii o le maota, o le filemu ma le saogalemu o se mea e manaʻomia muamua mo le manuia o faʻatoʻaga ma pisinisi, aua o lenei mea e mafua ai lafoga ma lafoga mo lona manuia.
Fa'aleaga maota o Dürnstein
O le maota tele o lo'o tu maualuga i luga a'e o le taulaga o Dürnstein i luga o se papa papa e pa'u tifato i le Danube.
Na maua e Azzo von Gobatsburg le eria o Dürnstein mai Tegernsee Abbey, lea na fausia ai e le atalii o lona atalii o Hadmar I von Kuenring le maota i luga o le mauga i le seneturi lona 12. fausia. O se pa puipui, e pei o se pa lautele o le aai, e sosoo ai le nuu ma le maota.
O le taʻua muamua o le igoa Dürnstein e toe foʻi i tua i le puʻeina o le Tupu o Richard le Lionheart i le Dürnstein Castle, mai ia Tesema 21, 1192 ia Fepuari 4, 1193. Ona auina atu lea o ia i le Emeperoa Siamani o Heinrich VI. tuuina atu. O se vaega o le togiola na totogi e faasaʻoloto ai le tupu Egelani na mafai ai ona faalautele le maota ma le taulaga o Dürnstein i le senituri lona 13 ma le 14.
I le 1347 na avea Dürnstein ma taulaga, o le ofutau o le taulaga na tuuina atu e le Emeperoa Friedrich III. sili atu i le 100 tausaga mulimuli ane.
I le faaiʻuga o le Taua e Tolusefulu Tausaga i le 1645, na faatoʻilalo ai e tagata Suetena le Maota o Dürnstein ma feulaina le faitotoʻa. O le maota e leʻi toe nofoia talu mai lena taimi ma ua paʻu i le faʻaleagaina.
Fa'atafunaga o le maota o Aggstein
I luga o se tuasivi vaapiapi, o se papa i le itu i sasaʻe-sisifo, 300 mita i luga aʻe o le itu taumatau o le Danube, o loʻo taoto ai le fausia le maota masaga Aggstein. E 12 mita le maualuga o papa papa e tu'ufa'atasia i itu ta'itasi e lua vaapiapi, o le itu i sasa'e e ta'ua o Bürgl ma le itu i sisifo o Stein.
O faufale o lo'o iai nei o fa'atafunaga e tele lava ina toe fo'i i tua i le taimi na toe fa'aleleia ai e Jörg Scheck vom Wald.
O Jörg Scheck vom Wald sa avea ma faipule ma kapeteni o Albrecht V o Habsburg. Na tuʻuina atu ia te ia le maota, ma tofia e toe fausia ina ua uma ona faʻaumatia e Frederick II i le 1230 ma i le 1295 e Albrecht I. Na maua e Jörg Scheck vom Wald le saʻo mo vaa o loo folau i luga o le vai, ma o se taui, sa tatau ona ia tausia le faasitepu i le Danube.
Mai le Aggstein Castle, o le vaaiga e tatala lautele i itu uma e lua, ina ia malupuipuia le folauga i luga o le Danube. O vaa uma e latalata mai e mafai ona lipotia e ala i faailo pu e ala i fale feula e lua i le Danube.
Duke Friedrich III. na ia pulea le maota i le 1477. Na ia faafaigaluegaina tagata mautotogi seia oo ina faatau e Anna von Polheim, le fafine ua oti lana tane a le tagata mautotogi mulimuli, le maota i le 1606. Na ia tuuina atu le "Mittelburg" ma tuufaasolo le meatotino i lona tausoga o Otto Max von Abensberg-Traun. Ina ua mavae lena, sa le amanaiaina le maota ma faasolosolo malie lava i le faaleagaina. I le 1930 na faatau ai e le aiga o Seilern-Aspang le faatafunaga o le maota.
O lo'o fa'aleagaina e le maota le fale i tua
O le Hinterhaus Castle na fausia e faʻamautu le auala fefaʻatauaʻiga mai le Danube e ui atu i le tele o itu i matu i Bohemia, e avea o se pou faʻatonutonu i luga o le vanu o Danube ma o se nofoaga faʻapitoa. O loʻo umia e le monastery Niederaltaich o se "castrum in monte", na taʻua muamua le maota i se pepa i le 1243.
Na ave e le Duchy o Bavaria le Hinterhaus Castle seia oo i le 1504. Na avea le Kuenringers ma malo ma siitia Hinterhaus o se "sub-fiefdom" i le Knight Arnold von Spitz.
Ina ua maeʻa, Hinterhaus Castle ma le Spitz esetete na faʻamaonia i le aiga Wallseer ma mai le 1385 i le aiga o Maissauer.
I le 1504, na maua ai e le Hinterhaus Castle le Duchy o Austria i lalo ifo o Enns. O le maota na paʻu i le faʻaleagaina i le 16th seneturi, ae i le taimi lava e tasi na avea o se pa puipui e faasaga i le au Ottomans, faʻamalosia e le fausiaina o ni olo lapotopoto se lua. Ona o Taua a Napoleone i le 1805 ma le 1809, na iu ai ina malepelepe le Hinterhaus Castle. Talu mai le 1970 na fa'aumatia e le nu'u o Spitz.
Baroque monasteries i le Wachau
Toe Fuata'iga ma Toe Fuata'iga i le Wachau
Matagofie, faletele monastery baroque o le Benedictine abbey Melk ma le Benedictine monastery Göttweig susulu mai mamao i le faitotoa ma le pito o le Wachau, o le monastery baroque maualuga Dürnstein malolo i le va.
I le taimi o le Toe Fuataʻiga, sa avea le Wachau ma nofoaga tutotonu o le lotu Porotesano.
O Messrs. Isack ma Jakob Aspan, o ē e ana le Förthof e latalata i Stein, sa matuā tāua tele i le lotu Luteru mo le tele o tausaga. I Aso Sa, e faitau selau tagata mai Krems Stein e masani ona o mai i Förthof mo lauga. E ui i feteenaiga ma Epikopo Melchior Khlesl, ae na faia sauniga Porotesano iinei seia oo i le 1613. I le 1624 o le Förthof ma le falesa na o mai i Canons of Dürnstein ma, ina ua uma ona soloia i le 1788, i le Herzogenburg Abbey.
O le “Pastorenturm” faatasi ai ma le pulelaa lea na folafola atu ai e le au failotu Luteru le Afioga a le Atua o loo tu pea i aso nei i le fanuatanu i Spitz an der Donau. O tagata e ona le esetete a Spitz i lena taimi, o Alii o Kirchberg ona sosoo ai lea ma le Kueffstainers, sa lagolagoina ma lagolagoina le Lutheranism. Hans Lorenz II. Na faatuina e Kueffstain se lotu Lutheran i le Spitzer Castle. E tusa ai ma le faʻatagaina faʻalelotu na tuʻuina atu i esetete (1568), sa tatau ona ia faia. Na suia le tulaga i lalo o le pulega a le Emeperoa o Ferdinand II. I le 1620 na susunu ai le maota ma le falesa, mulimuli ane na mu atoa ai le aai. E lei toe fausia le ekalesia Luteru i totonu o le maota.
I Weißenkirchen foi, sa to'atele tagata Porotesano mo le silia ma le afa seneturi. Na taʻua e leai se "Luteru sili atu ona leaga" i le atunuu atoa nai lo le Wachau.
I le isi itu o le Danube i Rossatz, na toe pule ai Katoliko ma Porotesano. Sa fono foi le au Luteru mo sauniga i fafo i le "Evangeliwandl" i luga a'e o le taulaga o Rührsdorf.
I Schönbühel, o le Starhembergs sa filifili mo le Porotesano. Sa faia sauniga a Luteru i le senituri lona 16. i le maota falesa i Schönbühel.
Ae ui i lea, na toe faʻalotu le nuʻu ina ua liliu Konrad Balthasar Graf Starhemberg i le Katoliko i le 1639.
Ina ua maeʻa le Taua e Tolusefulu Tausaga, o le toʻatele o tagata i Wachau o loʻo avea pea ma Luteru. I le 30 fai mai "e leai se Katoliko i totonu o le fono". Na toe fa'a-Katoliko e le Komisi o le Fa'atuatua tagata ma na tatau ona tuua e le au Porotesano le vanu o Wachau.
Benedictine Abbey Melk
O le mata'ina, baroque Benedictine Abbey o Melk, e iloa mamao mai, e susulu i le lanu samasama i luga o se papa e pa'u tifato i matu agai i le vaitafe Melk ma le Danube. I le avea ai ma se tasi o faʻapotopotoga baroque sili ona matagofie ma sili ona tele i Europa, o loʻo puipuia e avea o se UNESCO Heritage Site.
I le afa lona lua o le senituri lona 10, na osofaʻia ai e le emeperoa Leopold I o Babenberg i se vaega vaapiapi i le Danube, i le ogatotonu o le maota i Melk, o se nofoaga malupuipuia.
Melk sa avea ma tanuga o Babenbergs ma le tuugamau o St. O Koloman, o le saito muamua a le atunuu.
O Margrave Leopold II sa i ai se monastery na fausia i luga o le papa i luga aʻe o le nuu o Melk, lea na siitia ai i totonu o Moni Benedictine mai Lambach Abbey i le 1089. O le maota o Babenberg, faapea foi ma oloa, aulotu ma le nuu o Melk, na siitia atu i Leopold III. i le Benedictines o ni tagata e ona fanua. I le senituri lona 12 na faavaeina se aʻoga i le nofoaga monastery o Melk Abbey, lea ua avea nei ma aʻoga pito i leva i Austria.
Ina ua mavae le liliu mai o le toatele o tamalii i le Porotesano ma le numera o tagata na ulufale atu i le monastery na paʻu malosi, o le monastery na latalata i le malepe i le 1566. O se taunuuga, na avea Melk ma nofoaga tutotonu o le Counter-Reformation.
I le 1700 na filifilia ai Berthold Dietmayr i le Abbot o Melk Abbey. Na faatuina e Berthold Dietmayr ia lava le sini o le faamalosia ma le faamamafaina o le taua faalelotu, faaupufai ma faaleagaga o le monastery e ala i le fausiaina o se fale fou baroque mo Melk Abbey.
O Jakob Prandtauer, o se matai faufale taua, na fuafuaina le fausiaina fou o le monastery complex i Melk. Melk Abbey, o se tasi o faʻapotopotoga Baroque sili ona matagofie ma sili ona tele i Europa, na faʻauluina i le 1746.
Ina ua maeʻa le faʻalelalolagi i le 1848, na leiloa e Melk Abbey lona pule fanua. O tupe o taui na fa'amanuiaina ai le fa'afouga lautele o le monastery.
Ina ia faʻatupeina galuega faʻafouina i le amataga o le 20th seneturi, na faʻatau atu e Melk Abbey, faatasi ai ma isi mea, se Tusi Paia sili ona taua a Gutenberg mai le Faletusi a Abbey i le Iunivesite o Yale i le 1926.
E maeʻa le asiasiga i le Abbey Park ma se taamilosaga a Melk Abbey ma se asiasiga i le Imperial Wing, Marble Hall, Abbey Library, Abbey Church ma le vaaiga mamao mai le faapaologa o le Vanu o Danube. O le ala e ui atu i togalaau baroque ua toe faʻafouina i le faʻatoʻaga faʻatoʻaga baroque faʻatasi ai ma lalolagi faʻatauvaʻa vali a Johann Wenzel Bergl.
Fa'apipi'i faatufugaga fa'aonaponei, i le paka fa'afanua fa'a-Peretania lata ane,
fa'atasi ma fa'aloloto le poto masani fa'aleaganu'u o se asiasiga i le monastery ma feso'ota'i ma le taimi nei.
Benedictine monastery Göttweig le "Austrian Montecassino"
O le monastery Baroque Benedictine o Göttweig olo e le mafaaseseina i le 422 mita i luga aʻe o le sami i le pito i sasaʻe o le Wachau, i luga o se mauga e faʻafeagai ma le taulaga o Krems. Göttweig Abbey ua taʻua foi o le "Austrian Montecassino" ona o lona tulaga mauga.
O su'esu'ega anamua i le Göttweiger Berg, mai le Bronze and Iron Ages, o lo'o molimau i se ulua'i nofoia. Seia oo i le 5th seneturi sa i ai se nofoaga Roma i luga o le mauga ma se auala mai Mautern / Favianis i St. Pölten / Aelium Cetium.
Na faavaeina e Epikopo Altmann von Passau Göttweig Abbey i le 1083. I le avea ai o se manor faaleagaga, o le monastery Benedictine sa avea foi ma totonugalemu o le mana, pulega ma pisinisi. O le falesa o Erentrudis, o le maota tuai, o le crypt ma le chancel o le falesa o fale mai le vaitaimi na faavaeina.
O le Göttweig Abbey, o se faʻalavelave faʻamaʻi malosi e aofia ai falesa, falesa, fale nofoia ma faʻatoʻaga, na matua faʻateleina i le Middle Ages. I le taimi o le Toe Fuataʻiga, na faamataʻuina ai le monastery o Göttweig i le faaitiitia o le Katoliko. O suiga tetee na toe faaolaola ai le olaga monastic.
O se afi i le 1718 na faʻaumatia ai se vaega tele o le monastery Göttweig. E tusa ai ma le fuafuaga o le fola, o le toe fausia o le baroque na fuafuaina e Johann Lucas von Hildebrandt, e faʻavae i luga o le faʻataʻitaʻiga o le fale monastery El Escorial.
O vaaiga faʻapitoa i totonu o le monastery o le falemataʻaga i totonu o le apaʻau a le emeperoa, o le faasitepu a le emeperoa ma le faʻaalo faʻalo na saunia e Paul Troger mai le 1739, o potu faʻaperenise ma le emeperoa ma le falesa kolisi ma crypt ma cloister.
I le vaitaimi o le Baroque, o le Göttweiger Abbey Library o se tasi o faletusi sili ona mataʻina i le gagana Siamani. I totonu o le faletusi o Göttweig Abbey o loʻo iai foʻi se aofaʻi musika taua.
Canons of Dürnstein ma le lagi-blue olo
O le amataga o le Dürnstein monastery fale o se Marienkapelle na foaʻiina e Elsbeth von Kuenring i le 1372.
I le 1410, na faalauteleina ai e Otto von Maissau le fale e aofia ai se monastery, lea na ia tuuina atu i le au Augustinian canons mai Wittingau i Bohemia.
I le gasologa o le 15th seneturi, na faʻalauteleina le faʻalavelave e aofia ai se falesa ma se falesa.
O foliga vaaia o Dürnstein Abbey i le taimi nei e toe foʻi i Probst Hieronymus Übelbacher.
Sa lelei lona aʻoaʻoina ma fiafia i faatufugaga ma faasaienisi. Faatasi ai ma le pulea lelei o le tamaoaiga, na ia faatulagaina ai le toefaafouga baroque o le monastery, i le amanaia o le Gothic monastery complex. O Joseph Munggenast o le pule faufale, ma na mamanuina e Jakob Prandtauer le faitotoa ulufale ma le lotoa o le monastery.
O le fale o le Dürnstein Abbey o le okeri eleele ma le sinapi samasama, o le olo o le falesa, aso 1773, e lanumoana ma paʻepaʻe. I le taimi o le toe faʻaleleia mai le 1985-2019, na maua ai pili mo vali lanu moana (potassium silicate glass lanu lanumoana ma cobalt(II) oxide) na maua i totonu o le faʻamaumauga a le monastery.
Talu ai na manatu o le olo o le Dürnstein collegiate church na valivali i le pigmenti mai le pauta tioata cobalt i le taimi o le fausiaina, na toe faʻafouina i lenei auala. I aso nei, o le olo o Dürnstein Abbey e susulu lagi-lanu moana e fai ma faailoga o le Wachau.
O Canons o Dürnstein na soloia i le 1788 ma tuʻuina atu i le Augustinian Canons o Herzogenburg.
Schönbühel Castle ma le Servite Monastery
O le maota o Schönbühel i luga o le spur, 36m luga aʻe o le Danube i le faitotoʻa i le Wachau, faʻatasi ai ma le Servitenkloster, vaʻaia mamao, o loʻo avea ma faʻailoga o le faʻaogaina o le fanua i le laufanua Danube. O le vaega o le maota tele ua uma ona 'aina i le Bronze Age ona sosoo ai lea ma tagata Roma.
Amata o le 9 senituri O Schönbühel sa umia e le diocese o Passau. I le 1396 na oʻo mai ai le "castrum Schoenpuhel" i lima o le Counts of Starhemberg seia oʻo i le 1819. O le maota i luga aʻe o papa e lua i le Danube, e lauiloa o "Kuh ma Kalbl", na maua lona tulaga i le 19 seneturi.
Talu mai le 1927, o le maota o lo'o umia e le Counts of Seilern-Aspang. O le maota atoa o le maota e pulea e le tagata lava ia ma e le o tatalaina mo tagata lautele.
I le senituri lona 16, sa avea Schönbühel ma totonugalemu o le Toe Fuataʻiga i lalo o le Counts of Starhemberg. Ina ua uma ona liliu mai i le Katoliko i le 1639, na faavaeina ai e Konrad Balthasar von Starhemberg se monaseri sa auauna i luga aʻe o puipui o Donauwarte ua faaleagaina.
O se falesa o le tuugamau o Keriso na fausia i le eria o le aufaipese o le monastery church of St. Rosalia ma i totonu o le crypt o se ata tulaga ese o le Grotto of the Nativity of Bethlehem. O faiga ana e pei o lenei lua fanau mai e pei o fale o uluai tagata na nonofo i Peteleema.
O le maualuga o le monastery ma le ekalesia malaga na tumau seia oo i le suiga o le monastery Josephine.
O le le lava o ositaulaga ma le leiloa o faavae ona o le faalelalolagi na aumaia ai le monastery i faigata. O falesa ma monaseri sa le amanaiaina ma malepelepe. I le 1980 na tuua ai e patele mulimuli le monastery. O fale o monastery na toe faafoi atu i Schönbühel Castle e tusa ai ma le maliega faavae.
Aggsbach Charterhouse
O Heidenreich von Maissau ma lona faletua o Anna mai le aiga o Kuenringer na foaʻi le Aggsbach Charterhouse i le 1380.
O le faitotoa o le monastery sa agai atu i sisifo i le faitotoa tele olo.
O lotu Carthusian e leai se tumutumu po o se pulelaa po o se okeni, aua e pei o le au Faranisisika ma le au Trappist anamua, o le viiga o le Atua sa tatau ona usuina e le au monike i totonu o ekalesia a Carthusian.
I le senituri lona 16 e na o le toatolu monike na nonofo i le monastery ma o se taunuuga na malepe ai fale. E tusa o le 1600 na toe faʻafoʻisia ai le monastery complex i le Renaissance style ma le falesa i le 17th seneturi. toe faafou.
Na soloia e le Emeperoa Josef II le monastery i le 1782, na faatau atu le esetete ma suia le monastery i se maota. O oa o le monastery mulimuli ane na oo mai i Herzogenburg: o se fata faitaulaga Gothic mai le 1450, o le fata faitaulaga maualuga a Aggsbach e Jörg Breu le Elder. 1501, o se faatagata laupapa, o le fata faitaulaga o Mikaele mai le 1500 ma se malumalu laupapa.
O le falemataaga ma le togalaau mafaufau, o se galuega a le tusiata o Marianne Maderna, e faʻamoemoe e faʻalatalata atu tagata asiasi i le tamaoaiga faaleagaga o Carthusians.
Turisi i le Wachau - mai nofoaga mafanafana i aso malolo o le taumafanafana
O se aso malolo mafanafana i le Wachau e ofoina atu le tele o avanoa e iloa ai le Wachau i se auala malosi ma toʻafilemu. Faatasi ai ma le vaʻa mai Krems i Melk i luga o le Danube ma toe foʻi ma le Wachaubahn faʻafeiloaʻi, e mafai ona e iloa le Wachau i se auala faʻapitoa. Po'o le ta'amilosaga i le Danube Cycle Path i luga o le laufanua tulaga ese o le vaitafe. Ole tele o savaliga sopo o loʻo maua i luga ole Ala o Measina a le Lalolagi, i totonu o se laufanua puipuia ma tulaga maualuga i luga o le vanu o Danube. O le aau i le Danube e mautinoa ai le faafouina i aso vevela vevela. O taulaga o Medieval, maota, monasteries ma maota fa'apea fo'i ma falemata'aga e ofo atu ai malo e fiafia i le poto fa'aleaganu'u ma aafiaga fa'aosofia.
Sa masani ona solomuli le sosaiete a le faamasinoga i fanua o latou atunuu i masina vevela o le taumafanafana. I le faʻataʻitaʻiina o lenei sosaiete, e tusa ma le 1800 le "taumafanafana" na faʻavaeina i se lala eseese o pisinisi i nisi nofoaga.
O le auala lea na maua ai le Wachau o se tafaoga ma tafaoga. O le matagofie o "aso tuai" ma le tulaga tulaga ese na tosina mai ai le au tusiata.
O le nofo ai i le atunuu o se mataupu tau tupe, o se matafaioi lautele. Sa fesoasoani i le soifua maloloina, o se faalavelaveina o le olaga i aso faisoo, po o se naunautaiga naunautai mo le atunuu. O le au faipule ma tagata maualuluga sa ola i se olaga faʻapitoa i o latou fale tafaoga ma faletalimalo tetele.
Na filifilia e tagata asiasi i le taumafanafana se nofoaga malolo latou te asia pea lava pea. Mai ia Iuni ia Setema, mo le oo atu i le 3 masina, faatasi ai ma ato tetele ma auauna, sa faaalu e le aiga atoa le taumafanafana i le nofoaga o le taumafanafana, o nisi taimi e leai ni tama e tatau ona faaauau le pisinisi.
Ona o le tulafono faatonutonu o taimi paganoa ma aso malolo agavaa o tagata faigaluega, na agai atu i le faaiuga o le 19 senituri. e mafai fo'i ona malaga mai le petit bourgeois po'o tagata faigaluega.
O “tagata laiti” sa nonofo i nofoaga tumaoti. O tama matutua o le aiga na o i le fale talimalo i afiafi po o Aso Sa ma aumai meaʻai mo le aiga ma i latou.
I le va o taua, o le lauiloa "Busserlzug" na tamoe i aoauli o Aso Toonai uma mai le Franz-Josefs-Bahnhof i Vienna i le Kamptal, mo se faataitaiga.
Na tu o ia i nofoaga uma. Sa faatalitali fafine ma tamaiti i luga o tulaga mo tamā e taunuu mai i le aai tele.
Ina ua maeʻa le Taua Muamua a le Lalolagi, o le faʻafitauli lautele o le tamaoaiga ma le le lava o meaʻai sa matua tele, o lea o le fafagaina o le faitau aofaʻi o tagata o se faʻamuamua. O le ita i tagata ese sa masani ai.
Ina ua maeʻa le taua, na faʻatupuina le hyperinflation ma paʻu ai le tau i maketi tau fefaʻatauaʻiga. O le ala lea na avea ai Austria ma se tasi o nofoaga sili ona taugofie mo aso malolo mo malo mai fafo. Sa i ai se visa manaʻomia i Europa i le XNUMXs, lea na puipuia ai e le tele o setete i latou lava.
Na soloia lenei mea i le va o le Siamani Reich ma Austria i le 1925.
O turisi o tatou aso na aliaʻe mai le nofoaga o le taumafanafana. Ta'ele i vaituloto, vaitafe, savaliga sopo ma a'e mauga ma fa'afiafiaga fa'aopoopo e pei o fale fa'afiafia, fa'afiafiaga musika ma fa'afiafiaga fa'ale-aganu'u masani e ofoina atu i malo o le taumafanafana i aso nei.
teuga ma tu ma aga
O le teuga a Wachau o loʻo i le vaitaimi o Biedermeier i le amataga o le 19 seneturi. atiina ae. E masani ona ofuina i aso fiafia ma mea masani.
O le teuga fiafia mo tamaitai e aofia ai se lapoʻa lautele, umi umi ma se spenser-pei o le bodice ma lima faʻafefeteina, faia i ie laʻititi pe faʻataʻitaʻiina. Ua pipii le mea fa'aofi. E nonoa se talieleele silika i luga o le sakete.
O le pulou auro a Wachau ma seevae faʻapipiʻi e faʻamaeʻaina le teuga fiafia. I le avea ai o se galuega lima taua na faia i le brocade, silika ma le lane auro, o le pulou auro Wachau o se faailoga o le tulaga mo tamaitai tulaga maualuga.
O tama'ita'i mai le Wachau e ofuina se dirndl lanu moana e fai i le cotton e fai ma o latou teuga i aso uma. O le ie e paʻepaʻe ma se mamanu laʻititi i luga o le lanu moana lanu moana ma faʻapipiʻiina i se fulufulu paʻepaʻe dirndl ma se talieleele lanumoana uliuli.
O le teuga fiafia mo alii e aofia ai totini tulivae uliuli, totini paepae ma se veveti po'o le silika brocade gilet ofutino e ofuina i luga o se ofutino paepae. O se ofu talaloa umi i lanu eseese e tosoina i luga. O se solosolo fa'aleaganu'u nonoa i se fusiua, seevae uliuli buckled ma se pulou uliuli ma le mutia fulu ma'a (fufu ma'a mutia e puipuia, e tupu i luga o vao mago i le Wachau) fa'auma le teuga fiafia.
O se vaega taua o teuga a alii i aso uma o le peleue Kalmuck masani, sili ona malosi i le mamanu masani siaki lanu uliuli, enaena ma paepae. E ofuina i le ofuvae uliuli, o le ofutino papae ma le pulou uliuli ma le fulufulu maa.
O peleue na faia i le ie Kalmuck o lavalava faigaluega a le auvaa i luga o le Danube. Fa'atasi ai ma le fa'ai'uga o ta'aloga fa'aleaganu'u, o lenei peleue malosi na fa'aaogaina e le au fa'ato'aga uaina a Wachau.
Fa'amanatuga o le solstice, mai le fa'aaloalo i le la i le fa'afiafiaga o le ea
I le aso 21 o Iuni, o le pito maualuga o le la faatasi ai ma le po sili ona puupuu e mafai ona iloa i nofoaga o le teropika i matu. E amata mai i lea aso, ua faapuupuuina itula o le ao.
O le la e fesoʻotaʻi ma le faʻavae tane i aganuu i Sisifo ma faʻatasi ai ma le faʻataʻitaʻiga fafine i atunuu e tautala Siamani.
O le solstice o le taumafanafana, o le tausamiga o le malamalama ma le afi, o le amataga o le taumafanafana, o se tulaga maualuga i le gasologa o le tausaga. O le tapuaiga i le la ma le toe foi mai o le malamalama, faatasi ai ma le taua o le la mo le ola faalelalolagi, e toe foi i tua i tu ma aga anamua. Fai mai le afi e faʻateleina ai le malosi o le la, o le faʻamamāina o le afi fai mai e taofia ai agaga leaga mai tagata ma manu ma puipuia ai afā.
I Europa Tutotonu a o leʻi oo i le faa-Kerisiano, sa avea o se tausamiga o le fanautama, ma sa talosagaina foʻi se meaalofa. O fa'amanatuga pito i tele i le ogatotonu o le taumafanafana i Europa e faia i Stonehenge i tausaga ta'itasi.
Talu mai le fa'a-Kerisiano, ua tu'ufa'atasia fo'i le fa'amanatuga o le solstice o le taumafanafana ma le aso o le tausamiga e fa'amamaluina ai le Sagato Ioane le Papatiso, le Aso o Sagato Ioane.
Mai le faaiuga o le 17th seneturi, o le tele o faʻamanatuga o le ogatotonu o le taumafanafana o loʻo faʻamaumauina, faʻatasi ai ma faʻamanatuga tetele i Wachau ma i le Nibelungengau.
Talu ai ona o le faʻamanatuga o le solstice e masani lava ona mafua ai le afi ogaoga ma mo le faʻamalamalamaina o "tautuau le talafeagai", sa i ai se faʻasalaga lautele i le 1754. Na o le afa lona lua o le 19 senituri na toe faamanatuina ai le solstice o se tausamiga a tagata.
O lipoti o femalagaaiga a tusitala ma tusitala na faia ai le faamanatuina o le ogatotonu o le taumafanafana i Wachau i le lalolagi atoa i lena taimi. I lena taimi, sa faagaeetia le au asiasi i le susulu o le faitau afe o tamai moligao o loo opeopea i luga o le Danube.
O tausaga taʻitasi i le aso 21 o Iuni, o le Danube region Wachau, Nibelungengau, Kremstal e faʻaalia i le matagofie o le ogatotonu o le taumafanafana. E afe ma afe o tagata asiasi o loʻo suʻe ni nofoaga i tafatafa o le Danube i le ao ina ia mafai ona iloa le faʻaaliga o faʻaputuga fafie i luga o auvai uma o le vaitafe ma mauga lata ane ma felanulanuaʻi lapopoa i le amataga o le pogisa.
I Spitz, e sili atu i le 3.000 sulu o loʻo tuʻuina ma susulu i tausaga taʻitasi i luga o le uaina Spitz terraces ma i tafatafa o le Danube.
O lo'o fa'amumu afi i le va'a i Weißenkirchen ma le va'a i Arnsdorf. O le afu afi masani e tafe mai i le faaleagaina o Hinterhaus.
O afi o le a mulimuli i Rossatzbach ma Dürnstein, lea e mafai ona e iloa lelei mai le vaʻa i le po.
E tele kamupani va'a e ofoina atu malaga mo lenei po o se vaega o le fa'amanatuina o le solstice i le Wachau ma le Nibelungengau.